Cape Town [kẹi'ptaun] (afrikaans Kaapstad [kα:'pstat]), glavni grad i luka pokrajine Western Cape, Južnoafrička Republika; 433 688 st., metropolitansko područje 3 740 026 st. (2011). Sjedište je južnoafričkoga parlamenta. Leži na obali zaljeva Table (Atlantski ocean), u podnožju planine Table (1086 m; nacionalni park Table Mountain), 50 km sjeverno od Rta dobre nade. Jedan je od najaktivnijih trgovačkih i industrijskih gradova južne Afrike. Poslovno-trgovačko središte stari je dio grada s utvrdom iz XVII. st., vijećnicom u kolonijalnome stilu, katedralom St. George i dr. Cape Town je najstarije kulturno središte južne Afrike; ondje se nalaze sveučilišta University of Cape Town (osnovano 1918), University of Western Cape i University of Technology Cape Peninsula. Južnoafrički muzej (osnovan 1825; antropološka, arheološka i etnološka zbirka), prirodoslovni s planetarijem, muzej dijamanata i drugi muzeji. Galerija slika Michaelis Collection (s djelima flamanskih i nizozemskih slikara), opservatorij, nacionalni botanički vrt Kirstenbosch. Područje Cape Town druga je po važnosti industrijska regija u državi (nakon Witwatersranda). Dugo su u razvoju grada prednjačile preradba poljoprivrednih proizvoda (konzerviranje voća, džemovi itd.), prehrambena (konzerviranje ribe) i tekstilna industrija (vuna, deke, tepisi, pamuk, odjeća), a od sredine XX. st. rafinerija nafte, tvornica za sklapanje automobila, metalurgija, kemijska, drvna, informatička, aeronautička i elektronička industrija. U novije doba veliku važnost imaju uslužne djelatnosti (financije, osiguravajuća društva, izdavaštvo, filmska proizvodnja); turizam (osobito je posjećeno revitalizirano lučko područje Victoria and Alfred Waterfront). Važna je trgovačka, ribarska i putnička luka (brodovi za krstarenje) s remontnim brodogradilištem. Međunarodna zračna luka među najprometnijima je u Africi (više od 8 milijuna putnika na godinu). Trajektna veza za otok Robben (zaljev Table) na kojem se od potkraj XVII. st. pa do 1996. nalazio zatvor (u njemu je robijao Nelson Mandela; od 1999. na UNESCO-ovu je popisu svjetske kulturne baštine). Sjeverno od grada (37 km) nalazi se jedina nuklearna elektrana – Koeberg. – Područje Cape Towna za Europljane je otkrio portugalski pomorac Bartholomeu Díaz kada je 1488. oplovio Rt dobre nade. Prvu je koloniju (utvrdu) osnovao nizozemski pomorac Jan van Riebeeck 1652. te se grad najprije razvio uza zaljev Table, a poslije se proširio prema sjeveru, istoku i jugoistoku na područje prostrane aluvijalne ravnice i na niže padine planine Table (rezidencije imućnijih stanovnika). Pod nizozemskom vlašću, kao sjedište kolonije kojom je upravljala Nizozemska istočnoindijska kompanije, nalazio se do 1795., kada su ga, zajedno s cijelom kolonijom, zauzeli Britanci (tada je imao 14 000 st.). Nakon Amienskoga mira (1802), Velika Britanija vratila je Cape Town i koloniju Nizozemskoj, ali ih je ponovno zaposjela 1806., što je potvrđeno britansko-nizozemskim sporazumom 1814. nakon kojega je Cape Town bio glavni grad britanske kolonije Cape, odnosno od 1910. pokrajine Cape (ujedno od tada i sjedište parlamenta Južnoafričkoga Saveza; od 1961. Južnoafričke Republike), a od 1994. glavni je grad pokrajine Western Cape.
