Sunčev vjetar (solarni vjetar), strujanje plazme vrlo male gustoće koju kao struju čestica nabijenih električnim nabojem (uglavnom protona i elektrona) kontinuirano emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona prema vanjskim dijelovima Sunčeva sustava. Nastaje zbog visoke temperature korone (milijuni stupnjeva Celzija), koja česticama daje dovoljno veliku brzinu da izmaknu Sunčevoj gravitaciji.
Pri dolasku do Zemljine magnetosfere brzine su čestica Sunčeva vjetra između 250 i 900 km/s, a prosječna gustoća od 3 do 10 čestica po kubnom centimetru. Gustoća i brzina Sunčeva vjetra povećavaju se u vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti što može ometati umjetne satelite i telekomunikacije na Zemlji. (→ prominencija; sunčeva pjega).
Sunčev vjetar oblikuje heliosferu, na njezinim rubovima sudara se s međuzvjezdanom tvari, usporava i stvara heliopauzu, oblikuje Van Allenove pojase, usmjerava repove kometa, uzročnik je nastanka polarne svjetlosti i geomagnetskih oluja. (→ zvjezdani vjetar)
