Yucatán (španj. izgovor [jukata'n]), poluotok u Srednjoj Americi, između Meksičkoga zaljeva i Karipskoga mora; obuhvaća 197 600 km². Politički je podijeljen između Meksika (najveći dio; savezne države Yucatán, Quintana Roo i Campeche), Belizea i Gvatemale. Od Kube ga odvaja Yucatánski prolaz. Sjeverne i zapadne obale niske su i pješčane s mnogim lagunama (najveća Términos), a duž istočne, obrubljene koraljnim grebenima, pružaju se otoci (Cozumel i dr.) i zaljevi. Yucatán se sastoji od niske vapnenačke zaravni s krškim karakteristikama i masiva Maya (1124 m) na krajnjem jugoistoku (Belize). Klima je tropska; na sjeveru suha, na jugu vlažna. Godišnja količina oborina iznosi od 500 mm na sjeverozapadu do 3800 mm na jugu. Površinski riječni tokovi nalaze se u južnom dijelu poluotoka. Južni dio pokrivaju tropske kišne šume (mahagonij, kaučukovac), a sjeverni kulture sisal-konoplje, koja je imala veliku važnost do potkraj XX. st. (do masovne proizvodnje sintetskih vlakana). Uzgajaju se kukuruz, pamuk, šećerna trska, duhan, kava i banane. Ležišta nafte. Zbog nedovoljno razvijene mreže prometnica živ je zračni promet, osobito s glavnim gradskim središtima Meksika. U novije doba razvio se turizam, osobito u saveznoj državi Quintana Roo (Cancún, Riviera Maya, otok Cozumel). – Hernán Cortés prešao je poluotok 1525. Najveći grad Méridu Španjolci su osnovali 1542. Na poluotoku su sačuvani mnogi ostatci kulture Maya (Chichén Itzá).
