indeks kvalitete zraka, pokazatelj kakvoće zraka koji se određuje na temelju mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, a rabi se za obavještavanje javnosti o kakvoći zraka i rizicima za zdravlje. U pojedinim zemljama razlikuju se načini mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari, odabiri tvari kojima se mjere koncentracije i standardi određivanja indeksa kvalitete zraka. U Europi se od 2006. rabio ukupni indeks kvalitete zraka (CAQI, od engl. Common Air Quality Index), a od 2017. Europska agencija za okoliš potiče uporabu europskoga indeksa kvalitete zraka (EAQI, od engl. European Air Quality Index), koji se rabi i u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj se indeks kvalitete zraka određuje svakoga sata na temelju podataka pristiglih iz pedesetak mjernih postaja. Prema standardu europskoga indeksa kvalitete zraka mjere se koncentracije pet onečišćivača: lebdećih čestica PM10 (od engl. particulate matter) kojima je promjer manji od 10 µm i još sitnijih lebdećih čestica PM2,5 promjera manjeg od 2,5 µm, prizemnoga ozona (O3), dušikova dioksida (NO2) i sumporova dioksida (SO2). Razina indeksa kvalitete zraka jednaka je razini najviše koncentracije od pet izmjerenih koncentracija.
Ljestvica europskoga indeksa kvalitete zraka
onečišćujuća tvar |
razina indeksa kvalitete zraka |
|
dobro |
prihvatljivo |
umjereno |
loše |
vrlo loše |
izuzetno loše |
PM2,5 (µg/m³) |
0–10 |
10–20 |
20–25 |
25–50 |
50–75 |
75–800 |
PM10 (µg/m³) |
0–20 |
20–40 |
40–50 |
50–100 |
100–150 |
150–1200 |
NO2 (µg/m³) |
0–40 |
40–90 |
90–120 |
120–230 |
230–340 |
340–10 000 |
O3 (µg/m³) |
0–50 |
50–100 |
100–130 |
130–240 |
240–380 |
380–800 |
SO2 (µg/m³) |
0–100 |
100–200 |
200–350 |
350–500 |
500–750 |
750–1250 |
Razine indeksa kvalitete zraka dopunjavaju zdravstvene preporuke. Za opću populaciju preporučuje se smanjenje aktivnosti na otvorenome za razine loše, vrlo loše i izuzetno loše, a za osjetljive skupine građana i osobe slabijega zdravlja preporučuje se smanjenje aktivnosti na otvorenome za razine umjereno, loše, vrlo loše i izuzetno loše.