struka(e): geografija, opća

Coahuila [koaui'la] (puno ime Coahuila de Zaragoza [~ δe saraγo'sa]), savezna država u sjevernom dijelu Meksika; 151 595 km² (7,7% saveznoga teritorija, površinom treća u Meksiku), 3 146 771 st. (2020). Većim dijelom obuhvaća dijelove planinskoga lanca Sierra Madre Oriental (do 3715 m, vrh San Rafael), smjera pružanja sjeverozapad–jugoistok, koji se na istoku spuštaju prema dolini rijeke Rio Grande (Río Bravo), a na zapadu prema Meksičkoj visoravni. Prevladava suha i polusuha suptropska klima s 200 do 400 mm oborina na godinu; srednja godišnja temperatura iznosi 18 do 22 °C. Vegetacija je u ravnicama pretežno grmolika, mjestimično travnata; u planinskom području šume četinjača i hrasta. Rijeke, kratka toka, pripadaju porječju Rio Grandea; u sjeverozapadnom dijelu nalazi se endoreično područje (bez otjecanja u more) Bolsón de Mapimí. Na natapanim površinama uspijevaju žitarice, pamuk, lucerna, vinova loza, lubenice i dr. Stočarstvo (ovca, koza). Iskorištavaju se bogata ležišta ugljena (95% meksičkih rezervi) i prirodnoga plina, te fluorita, barita, željezne (rudnici Hercules, Prometeo), titanove, olovne, cinkove rude, srebra i zlata. Metalurgija; Coahuila daje oko 35% meksičke proizvodnje željeza i čelika (čeličana Monclova); glavni je proizvođač rafiniranog srebra i zlata. Razvijene su proizvodnja strojeva i opreme, automobilska, elektronička i prehrambena (mliječni proizvodi, vino) industrija, u velikoj mjeri orijentirane na izvoz (maquiladora). Turizam. Glavni je i najveći grad Saltillo; ostali su veći gradovi Torreón i Monclova.

Citiranje:

Coahuila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.4.2025. <https://henc.lzmk.hr/clanak/coahuila>.