Sinaloa [sinalo'a], savezna država u zapadnome Meksiku, uz obalu Tihoga oceana (većim dijelom na obali Kalifornijskoga zaljeva); 57 365 km², 3 026 943 st. (2020). Obuhvaća nisku obalnu nizinu, s mnogim lagunama (najveća je Huizache-Caimanero) na zapadu; u unutrašnjosti se usporedno s obalom (duljina 622 km) pružaju planinski lanci Sierra Madre Occidental s isponima višim od 2500 m. Klima je vruća i suha u nizini, a prema unutrašnjosti temperatura pada, a količina oborina raste; srednja godišnja temperatura kreće se od 28 °C na obali do 10 °C u planinskoj unutrašnjosti, a oborina (prosječno oko 800 mm, uglavnom ljeti) od 200 mm na obali do 2000 mm u unutrašnjosti. Rijeke (Culiacán, Fuerte, Sinaloa) teku s planinskih bila prema obali. Glavne su gospodarske grane poljoprivreda, ribarstvo i turizam. U nizini se, uz natapanje, uzgajaju žitarice (»žitnica Meksika«), povrće (rajčice, krastavac, tikvice, grah), šećerna trska, pamuk; stočarstvo (goveda, svinje). Uz obalu je razvijeno ribarstvo (tuna, rakovi, srdele) i akvakultura. Sinaloa ostvaruje oko 30% ukupne proizvodnje hrane u zemlji. U novije doba razvio se osobito kupališni turizam, pa se Mazatlán brojem turista ubraja u vodeća turistička odredišta Meksika. U planinskom području iskorištavaju se ležišta zlata i srebra (od XVI. st.) te ruda bakra, olova i cinka; kamenolomi. Razvijena je uglavnom prehrambena industrija (konzerviranje i preradba poljoprivrednih proizvoda i riba i rakova za izvoz), te proizvodnja cigareta i odjeće. Glavni je grad Culiacán, a luke Topolobampo i Mazatlán.
