siborgij, kemijski simbol Sg (novolat. seaborgium, po Glennu Theodoreu Seaborgu), umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 106. Nalazi se u 7. periodi periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u prijelazne elemente (→ transuranijski elementi).
Otkriće
Otkrili su ga neovisno ruski istraživači 1974. u Združenom institutu za nuklearna istraživanja (rus. Ob’edinënnyj institut jadernyh issledovanij, akronim OIJAI) u Dubni bombardiranjem olova jezgrama kroma te američki istraživači u Lawrenceovom nacionalnom laboratoriju u Berkeleyu (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory) u Californiji bombardiranjem kalifornija jezgrama kisika. Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) njegovo je ime potvrdila 1997.
Fizikalna i kemijska svojstva
Poznato je 12 izotopa siborgija s masenim brojevima 258 do 271. Svi su izotopi siborgija nestabilni i radioaktivni. Nema tehničke važnosti.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Siborgij |
| Kemijski simbol |
Sg |
| Atomski broj |
106 |
| Relativna atomska masa |
(271), relativna atomska masa izotopa 271Sg iznosi 271,13 |
| Skupina elemenata |
Prijelazni metali; 6. skupina periodnog sustava elemenata; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
[Rn]5f146d47s² (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Predviđena vrijednost 35 g/cm³ |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
1974. Georgij Nikolajevič Fljerov (Flerov) (1913–90) i Albert Ghiorso (1915–2010) |
| Izotopi |
12 radioizotopa od kojih 269Sg i 271Sg imaju najdulje vrijeme poluraspada približno 5 min, odnosno 2 min. Nema stabilnih izotopa. |
